Leita ķ fréttum mbl.is

Ég glķmi viš Guš

 
Gyšingur stjórnar Seder ķ Reykjavķk

 

Fyrr ķ įr skrifaši ég um spurningu sem borist hafši Vķsindavef HĶ um uppruna oršsins gyšingur. Spurningunni var beint til Gušrśnar Kvaran forstöšumanns Oršabókar Hįskólans, sem svaraši svona.

Mér žótti svariš žvęlukennt og ég hef leyft mér aš gagnrżna žaš viš Vķsindavefinn. En žaš viršist verša glķma viš Guš.

Ķ svari Gušrśnar Kvaran stóš m.a. mjög ruglingslegt og hlutlęgt mat į ešli gyšinga, sem ég hef žegar gert athugasemd viš vegna žess aš žaš er sögufölsun ķ fjórum setningum. Svona ritaši Gušrśn Kvaran:

"Neikvęša merkingin ķ jśši į lķklegast rętur aš rekja til žess aš gyšingar sem stundušu višskipti vķša um heim į sķšari öldum, žóttu erfišir višfangs, nķskir okurkarlar og efnušust oft vel. Žetta litu ašrir hornauga og fariš var aš nota jew, jųde, jśši ķ neikvęšum tón um kaupsżslumenn af gyšingaęttum. Hin neikvęša merking sem Jude fékk ķ Žżskalandi į įrunum milli strķša og ķ sķšari heimsstyrjöldinni er af öšrum toga og var tķmabundin. Hśn nįši yfir allt fólk af gyšingaęttum, ekki ašeins kaupsżslumenn."

Forstöšumašur oršabókarinnar skrifar einnig frekar óljóst į žennan veg:

"Bęši oršin jśši og gyšingur koma fyrir ķ fornu mįli. Gyšingur er eiginlega norręn ummyndun į latķnu jūdaeus žannig aš nafniš var tengt oršinu guš. Gyšingur merkti žvķ ķ raun upphaflega sama og jśši."

Žaš er einfaldlega ekki rétt hjį Gušrśnu Kvaran aš gyšingur sé ummyndun af oršinu Judęus. Judęus er upphaflega leitt af hebreska oršinu Yehudi, heiti žegna konungsrķkisins Jśda (Malchut Jehuda). Gyšingur er hins vegar skylt oršinu Guš, lķkt og gyšja. Oršiš veršur aš teljast hafa veriš nżyrši į 13. eša jafnvel 12. öld, sem lķklega hefur oršiš til žegar menn fóru aš žżša kafla śr Biblķunni. Oršiš er ekki ummyndun į oršinu judęus. Žessi skżring Gušrśnar er afar furšuleg. Judeaus, Yehudi og skyld heiti eru ekkert skyld oršinu Guš, hvorki ķ hebresku, latķnu eša ķslensku (vestnorręnu). Gyšingur er aftur į móti, svo ég endurtaki sjįlfan mig nógu oft, tengt og dregiš af oršinu Guš.

Žessi rök mķn bar ég undir Vķsindavefinn, en menn žar į bę vķsa gangrżninni frį meš žeim rökum aš Gušrśn Kvaran hafši notast viš Ķslenska Oršsifjabók Įsgeirs Blöndals Magnśssonar frį 1989, sem upplżsir frekar óljóslega: "eiginl. norr. ummyndun į lat. judaeus og nafniš tengist oršinu guš." (Bls. 290).  Vķsindavefurinn įbyrgist žvķ nišurstöšu forstöšumanns Oršabókar HĶ.

Ég sé nįttśrulega ekkert žvķ til til fyristöšu aš menn vitni nęstum oršrétt ķ žann merka mann Įsgeir Blöndal Magnśsson. En getur ekki hugsast aš Įsgeir Blöndal hafi haft į röngu aš standa? Hvernig getur orš meš stofnmyndina guš veriš ummyndun śr oršinu judęus į latķnu, žegar stofn žess orš er ekki guš? Žaš er ekki ummyndun heldur oršskipti (transformation).

Oršiš gyšingur var snilldarlegt nżyrši, sem fyrst kemur fyrir svo vitaš sé, žegar Gyšinga Saga varš til rétt eftir mišbik 13. aldar. Brandur Jónsson, sķšar biskup į Hólum var lķklegast höfundurinn. Oršiš gęti žó veriš miklu eldra. Oršiš gyšingur var örugglega bśiš til til žess aš eiga viš um "Gušs žjóš". Į žessum tķma var oršiš judęus (Jude, Jew og önnur skyld orš) fyrir löngu bśiš aš fį neikvęšan blę ķ Evrópu, m.a. vegna mešferšar kirkjunnar į gyšingum. Brandur Jónsson, sem setti saman Gyšinga Sögu, žżddi t.d. einnig franska 12. aldar gušfręšinginn Philippus Gualterus yfir į ķslensku, en Gualterus žessi var mešal annars žekktur fyrir rit sķn gegn gyšingum. Ętli Brandur hafi žekkt žau nķšrit og žótt žau leišinleg og lagst ķ žaš aš bśa til oršiš gyšingur, svona til mįlsbóta? Žar sem allt hljómar best į ķslensku, hefur Gualterus veriš endurskķršur og er kallašur Valtżr frį Kastala.

En sjaldan er ein bįran stök. Skošiš žetta svar Vķsindavefsins, sem er hiš mesta dómsdagsrugl sem ég hef séš į lķfsleišinni. Žarna er t.d. haldiš fram:

"Hins vegar mį fullyrša aš allir Ķslendingar eru komnir af Gyšingum ef grannt er skošaš. Til žess aš įtta sig į žvķ mį til dęmis lesa svör hér į Vķsindavefnum um afkomendur Karlamagnśsar og Jóns Arasonar. Žaš žarf sem sé ekki aš hafa veriš uppi nema einn žokkalega kynsęll Ķslendingur af Gyšingaęttum fyrir 1500 eša svo til žess aš viš séum öll „Gyšingar" ķ žessum skilningi. Meš žvķ aš žessir Ķslendingar hafa sjįlfsagt veriš margir er lķklegast aš viš séum öll komin af Gyšingum į marga vegu."

Hvert er veriš aš fara? Kannski getum viš lķka haldiš fram aš ef eitthvert skyldmenni Pauls Ramsesar hefši komiš til Ķslands vel fyrir 1500 vęrum viš öll "svört" ķ "žessum skilningi". En hvaš skilningi? Eigum viš ekki aš fara okkur hęgt ķ žennan Vķsindavef ef svörin žar eru sem hér segir. En ef Vķsindavefurinn er óskeikull og heldur sem fastast ķ fyrrgreind svör, žį segi ég bara Shabat Shalom Ķsgyšingarnir mķnir.

Myndin efst sżnir gyšing stjórna bęnahaldi viš pįskamįltķš gyšinga ķ Reykjavķk fyrir nokkrum įrum.

 

Teicht1
Rebbe Velvel sagt: Islender sind alle ein bissen meshuggene!

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 identicon

Gyšingur er augljóslega rótin guš- įsamt višskeytinu -ingr, sem veldur žį i-hljóšvarpi. Hugsanlegt er aš Įsgeir hafi heldur veriš aš reka sögu oršsins, žar sem žżšendur hafa žurft aš glķma viš hvernig skuli snara jśšunum į ķslensku. Mögulegt er aš žżšendur hafi myndaš oršiš gyšingur aš fyrirmynd upprunalega oršsins, žar sem višurkennast veršur aš oršin eru keimlķk. Žaš er etv. žaš sem Įsgeir įtti viš meš "eiginlegri ummyndun."Meš ummynduninni er oršiš tengt viš guš. Žį er einnig afar fįtķtt aš orš ķ forn-ķslensku hafi byrjaš į ju-, žó aš jśši sé eitt žeirra.

Sófisti (IP-tala skrįš) 11.7.2008 kl. 15:11

2 Smįmynd: Snorri Bergz

Bjarne Bjerulfson held ég aš hann heiti eša hafi heitiš, sį sem skrifaši um sögu Gyšinga į Noršurlöndum ķ Mišalda-Lexiconinn fręga. Ef ég man rétt taldi hann aš žetta vęri stytting śr "gušsnķšingur". En langt sķšan ég las žetta...getur vel veriš vitleysa ķ mér, en amk hef ég heyrt žessa skżringu nokkuš oft. 

En sķšan; hvašan er nafniš Gyša komiš?

Snorri Bergz, 11.7.2008 kl. 17:14

3 identicon

Vilhjįlmur, žś nefnir aš ķslendingar séu jafnvel komnir af gyšingum.  Hver er skošun žķn į kenningu Arthurs Rutherford um uppruna ķslendinga; ž.e. aš einn kynžįttur gyšinga* hafi haldiš austur ķ Asķu, žašan noršur, sķšan vestur eftir Sķberķu allt til Noregs og hafi ekki staldraš viš (aš rįši) fyrr en į Ķslandi?

* A.R. tiltók kynžįttinn en ég man žvķ mišur ekki hvern žeirra, en žó einn af 12 sonum Jakobs.

Kolbrśn Sig (IP-tala skrįš) 11.7.2008 kl. 17:23

4 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Ég žakka Sófista fyrir athugasemdina. Eitthvaš į ég samt erfitt meš aš sjį aš oršiš Judeus sé keimlķkt gyšingi. Judaeus er lķkt jśša.

Sęll Snorri ben Adam. Bjarne Berulfsen hét mašurinn og ég hef alltaf KLNM viš höndina, og segir hann ekki alveg žaš sem žś segir. Hann segir aš ķ Postola sögumhafi oršiš gyšingur fengiš į sig myndina gušnķšingur (er gyšing blitt folketymologisk omtydet til gušnišing). Gušnżšingar er aš mķnu mati tilvašiš nafn į Vantrśarmenn. .....Nś koma žeir ķ heimsókn, vertu viss.

Kolbrśn, ég segi ekkert um aš Ķslendingar séu komnir aš gyšingum. Žaš er einhver ķ Hįskóla Ķslands sem er aš leika sér viš žį hugmynd. Hver vill ekki lķka vera nįfręndi Arthurs Rubinsteins eša Woody Allens?  Var Rutherford ekki Adam aš fornafni? Śt frį nišurstöšum mtDNA rannsókna į Ķslendingum, erfšaefni sem varšveitist ķ gegnum móšurlegg, sem ég hef séš birtar, tel ég aš ljóst sé aš viš getum hęglega gleymt og grafiš kenningar Rutherfords. Ķslendingar eiga lķtiš sameiginlegt meš hinum mismunandi geršum gyšinga sem ganga į jöršinni ķ dag eša meš žeim sem voru til um leiš og Kristur ķ Jśdeu.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 11.7.2008 kl. 18:13

5 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Hippókr. žaš skrifaši ég lķka og hef skrifaš įšur, žó žaš sér varla rétt aš žetta sér Gušs śtvalda žjóš. Žaš getur bara ekki veriš mišaš viš žaš sem yfir hana hefur gengiš.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 11.7.2008 kl. 19:29

6 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Jśjś og svei mér žį, hann er til og hann lętur engan bug į sér finnast. Gyšingar völdu reyndar Herrann en ekki öfugt. Bölvuš frekja segja sumir, en hér getur žś fręšst um žetta http://www.aish.com/literacy/concepts/The_Chosen_People.asp

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 11.7.2008 kl. 19:51

7 Smįmynd: Marķa Kristjįnsdóttir

Eitt sem ég staldra viš hjį Gušrśnu er stašhęfingin aš jśši hafi veriš notaš ķ neikvęšri merkingu svona snemma. En var žaš almennt? Mér finnst ég hafa lesiš ķ gegnum įrin bęši ķslenskan og žżskan literatśr frį nķtjįndu öld og fram į žį tuttugustu žarsem oršiš jśši er notaš ķ svipašri merkingu og gyšingur ķ dag.

Marķa Kristjįnsdóttir, 12.7.2008 kl. 00:40

8 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Marķa, nś höfšu Žjóšverjar ašeins eitt orš um gyšinga, aš ég best veit. Ég hef žó lįtiš mér detta ķ hug aš eftirnöfnin Gottling, Gottsling og Gosling gętu veriš orš sem menn fyrr į tķmum notušu um gyšinga į góšum degi.  Jude var bęši notaš neikvętt og hlutlaust ķ hinum žżskumęlandi heimi og žaš gildir um öll žau nöfn sem notuš vor um gyšinga ķ noršanveršri Evrópu aš sķšari Heimsstyrjöld.

Žaš var ekki oršiš eitt/oršin ein sem voru vandamįliš, heldur žęr kenndir sem rķktu gegn gyšingum ķ žjóšfélögunum. Ķ landi eins og Ķslandi, žar sem lengi vel voru engir gyšingar, var oršiš jśši notaš neikvętt og nišrandi og jafnvel lķka nafnoršiš gyšingur. Sjį t.d. Passķusįlma sķra Hallgrķms Péturssonar. Gyšingahatur, sama hvaša orš mašur notar, feršašist nefnilega hrašar en gyšingar į flótta.

Hatur getur nefnilega lķka veriš "menningararfur" og hluti af trś. Viš sjį um žaš nś ķ įkvešnum heimshluta, žar sem enn er veriš aš hella śr bikurum haturs og reiši yfir gyšinga. I heimi mśslķma hafa gyšingar heldur ekki veriš hįtt skrifašir og žurftu t.d. aš merkja klęši sķn löngu įšur en žaš komst ķ tķsku ķ Evrópu. Samvinna gyšinga, kristinna og mśslķma ķ Andalśs (į Spįni), er fyrst og fremst mżta. Gyšingar voru annars flokks ķ žvķ dęmi, žó svo aš žeir hafi fęrt menningunni į Spįni į mišöldum mest allra. Žó svo aš gyšingar geršust margir kristnir į Spįni og ķ Portśgal til aš bjarga sér, voru bśin til nż heiti fyrir žennan nżja hóp kristinna. Žaš var Marranos, sem žżšir svķn og er dregiš af arabķska oršinu muharram,sem žżšir óhreint (um mat). Svona breišist menningin śt.

Gyšingahatur eša hatur į einum hópi hefur einnig oršiš arfur stjórnmįlastefna og hugsjónamanna. Nasisminn og Kommśnisminn eru lżsandi dęmi um žaš. Sovétrķkin og rįšstjórnarrķki ofsóttu gyšinga og gyšingurinn var samnefnari hjį žeim fyrir kapķtalistann og hiš vonda (einhvers konar Satan) ...... og ég er hręddur um žegar ég les suma ķslenska vinstri sinnaša bloggara, aš svo sé enn. Jafnvel ķ Kķna var gyšingum formęlt, žó svo aš žeir vęru žar fįir og ķ engum tengslum viš ašra gyšinga.

Žaš er eins og aš menn hafi aldrei, sama hvaša stefnu og trś žeir vildu nota til aš bjarga heiminum og mannkyninu, getaš losaš sig undan hellisbśastiginu, žar sem byrjaš var aš skilja "keppinautinn" frį og kasta honum śt ķ kuldann og hata hann - vegna žess aš hann var betri. Svo žegar gekk betur ķ helli žess sem kastaš var śt var fariš og rįšist į hann og śtrżma honum. Hinn sterki hatari fęr mśginn meš sér, žvķ mśghugsunarhįtturinn er sį aš bera ekki neina įbyrgš, en gjarnan aš taka gjarnan žįtt ķ mśgęsingunni. Žannig er jafnvel hęgt aš myrša 6.000.000 manns og hafa engar įhyggjur, žar sem Hitler og nįnustu vinir hans fengu reikninginn og bįru įbyrgš

Hatur stjórnmįlastefna er žvķ ekki minna en trśarbragšanna. Allir bera įbyrgš.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 12.7.2008 kl. 07:03

9 Smįmynd: Snorri Bergz

Frakkar notušu 2 orš um Gyšinga, a.m.k. į 20. öld, žegar flóttamenn af gyšingaęttum komu til Frakklands. Oršin voru / eru:

Israelites og Juifs.

Ég man ekki alveg hvort var hvaš, en mig minnir aš Israelites hafi veriš franskir Gyšingar, en Juifs hafi veriš erlendir Gyšingar og/eša flóttamenn af gyšingaęttum ķ Frakklandi. En kannski var žetta öfugt.

Villi: Žś hefšir vķsast veriš kallašur Jude ķ Žrišja rķkinu. En nįnari skilgreining vęri "mischling", ef ég man rétt. Žér hefši sķšan veriš vķsaš śr landi og til Hollands. Annars hef ég aldrei heyrt annaš žżskt orš um Gyšing en Jude, amk į sķšari öldum. Mig minnir žó, aš hafa lesiš um aš į tķš Lśters eša žar ķ kring hafi Hebrear veriš notaš ķ einhverri mynd, m.a. ķ einhverjum af hatursritum Lśters gegn Gyšingum. Sķšan, į einhverjum tķmapunkti, ku žjóšernissinnašir Žjóšverjar notaš einhver sérstök nöfn um rśssneska Gyšinga c.a. 1880-1914, man bara ekki hver žau voru. Žį var semsagt veriš aš taka franska módeliš; greina į milli óvelkominna flökkugyšinga og žżskra Gyšinga. Eitt oršiš mun hafa žżtt "fatakaupmašur". Žar hittir skratinn ömmu sķna, žvķ žegar tveir skoskir kaupmenn, sem viš Villi "žekkjum bįšir vel", komu hingaš til Ķslands undir lok 19. aldar aš selja notuš og nż föt, voru žeir kallašir "fatajśšar" ķ ķslensku blaši og litnir sérstaklega hornauga fyrir žetta af helstu broddborgurum Reykjavķkur. Žeir voru hins vegar bara skoskir kaupmenn sem stundušu žessa "sérstöku atvinnugrein Gyšinga" (t.d. var sala notašs fatnašs formlega séš eina atvinnugreinin sem Finnar leyfšu Gyšingum aš stunda!)

Og um fręgu mżtuna um umburšarlyndi mśslima ķ garš Gyšinga og kristinna manna į mišöldum og fram į okkar daga, bendi ég į bękur Bat Yeor. Hśn hefur hrakiš žessa dellu nišur ķ svašiš.

Bernard Lewis og ašrir fręšimenn hafa einnig komiš žar sterkir inn.

En oft er aušveldara aš trśa bara mżtunni en aš taka upp óvinsęla skošun.

Hitt er svo annaš mįl, aš į einstaka staš mešal mśslķma voru Gyšingar lįtnir ķ friši. En žaš įtti lķka og enn frekar staš um hinn kristna heim, žar sem alvöru umburšarlyndi hófst fyrir all nokkru,  mešan slķkt umburšarlyndi er enn ekki komiš į ķ löndum ķslams, žar sem Gyšingar bśa viš alvarlegt misrétti enn žann dag ķ dag, séu žeir enn til stašar.

En ķ heildina, žį segir mįltęki Gyšinga: "Betri er stjórn Edóms (hinna kristnu) en Ķsmaels (Araba)."

Snorri Bergz, 12.7.2008 kl. 10:14

10 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Schnorrer (he he), mig minnir aš žś hefši veriš mjög upptekinn af "Skotunum" og sendi ég žér ein 20 tölvubréf (sem ég geymi enn) til aš fį žig af ofan af žeirri skošun, meira aš segja hafši ég samband viš einhvern Kaplan hjį Ęttfręšifélag gyšinga ķ Skotlandi. Mig minnir aš einn "fatagyšingurinn", sem svo var kallašur ķ Reykjavķk (vegna fordóma og hręšslu viš keppinaut), hafi veriš Ķri og hinn Breti en žeir voru bśsettir og giftir ķ Leith og voru baptistar eša eitthvaš slķkt. Annars var Kleerkooper (sem žżšir kaupmašur notašra fata, upphaflega žó lķka fatakaupmašur) algengt gyšinganafn ķ Hollandi.

Juif og Israelite hefur held ég aldrei veriš notaš į įkvešinn hįtt ķ Frakklandi.  Israelit (-ite) var oft notaš af gyšingum sjįlfum fyrir stofnanir sķnar. Israelitisches Kultusgemeinde var algengt nafn fyrir söfnušu ķ hinum žżskumęlandi heimi. Einu sinni skrifaši ég grein ķ Lesbók Morgunblašsins žar sem ég vitnaši ķ skjöl Israelitisches Kultusgemeind i Vķn. Moggamenn breyttu žessu ķ KULTURGEMEINDE. Stundum var lķka notast viš Mosaisch, t.d. ķ Danmörku žar sem ašalsöfnušurinn heitir enn Mosaisk Troessamfund. En žaš hefur stašiš til aš breyta žvķ.

Varšandi mżtuna um umburšalyndiš: Hśn er sterkari en žś heldur og žaš er sķfellt veriš aš hamra į henni.

Fyrst žś nefnir Bernhard Lewis, žį get ég nefnt aš nżlega dó danskur mįgur hans, Ralph Oppenhejm,  ķ Kaupmannahöfn. Hann var einn af žeim Dönum sem voru ķ Theresienstadt 1943-45. Hann hélt fyrirlestur ķ Selskabet for Dansk Jųdisk Historie, žar sem ég sit ķ stjórn og er oršinn ritstjóri įrsrits félagsins, Rambam (til reynslu).  Nżlega var kona Lewis ķ Kaupmannahöfn. Ég hefši getaš hitt hana en hafši žvķ mišur ekki tķma.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 12.7.2008 kl. 13:20

11 Smįmynd: Loftur Altice Žorsteinsson

Ég er sammįla Vilhjįlmi og flestum öšrum sem hér hafa tekiš til mįls.

Gyšingur er ummyndun af oršinu "gušingi" (guš-ingi). Lķklega er ekki öllum ljóst aš oršiš "ingi" merkir "mašur" og "guš-ingi" merkir žvķ "gvušs-mašur". Gvušur (guš) var lķklega upphaflega "gefušur", žaš er aš segja sį sem gefur lķf. Oršiš "góšur" er sennilega af sama uppruna.

Žjóša-nöfnin Gepidar og Egyptar hafa lengi valdiš mér heilabrotum, ķ žessu sambandi. Gepidar eru taldir hafa komiš frį Skandinavķu og réšu stóru landsvęši (376 - 567), nokkurn vegin žar sem nś er Rśmenķa. Ein tślkun į nafninu er " gefendur". Hins vegar viršast tengsl viš nafniš Egyptar möguleg og "pidar" (Ge-pidar) er žį hęgt aš bera saman viš Lat: "pater" og Sanskrķt: "pitar".

Uppruni nafnsins Egyptar er hins vegar žekkt og er dregiš af Hwt-ka-PtaH, sem merkir "stašur žar sem lķfsorka PtaH birtist". Menn og gvušir eiga sér lķfsorku (ka), en žessi PtaH (PataH) er Faširinn į himnum (Latķna: Pater). Koptar er annaš form į nafninu Egyptar og fleirri rithęttir eru til.

Hwt-ka-PtaH var upphaflega nafn į borginni Memphis ķ Egyptalandi. Egyptski sagnfręšingurinn Manethon (280* - 220* f.X.) ritaši nafniš "Ai-gu-ptos" (A? ?? ??o?). Stóra "H" ķ upphafi og enda nafnsins finnst mér réttara aš rita "z", en er oft ritaš sem lķtiš "h" meš punkti undir. Til samanburšar mį benda į Hebreska oršiš "messķas", sem ritaš er massiaH.

Jśši er hins vegar nęrsta örugglega dregiš af nafni Jśdeu (Latķna: Judaea).

Hvaš varšar "upplżsingar" Ritstjórnar Vķsindavefsins, get ég ekki veriš annaš en sammįla Vilhjįlmi. Žęr vangaveltur sem žarna getur aš lķta, eiga enga stoš ķ vķsindum né fręšum.

Loftur Altice Žorsteinsson, 12.7.2008 kl. 23:34

12 Smįmynd: Loftur Altice Žorsteinsson

Žetta orš "kleerkooper" finnst mér skemmtilegt fyrir afbökunina sem oršiš hefur į žvķ. "Rétt" form ętti vafalķtiš aš vera "kleeder-kooper", sem merkir "klęša-kaup-mašur".

Oršin "kleeder" og "kooper" eru Hollendsk og oršabękur sżna żmis afbrigši: kleden, kleedde, gekleed, kleding, kleed, kleer + koop, kopen.

Loftur Altice Žorsteinsson, 13.7.2008 kl. 11:27

13 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Jś Loftur, svona samdrįttur er afar algengur ķ hollensku. Hérgetur žś lesiš um žaš ef žś kannt hollensku. T.d. ordiš vledermuis, sem einnig er til sem vleermuis.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 13.7.2008 kl. 12:00

14 Smįmynd: Loftur Altice Žorsteinsson

Žvķ mišur get ég ekki sagt aš ég kunni mikiš ķ Hollendsku, en "flašurmśs" er flott nafn į lešurblöku.

Loftur Altice Žorsteinsson, 13.7.2008 kl. 13:04

15 Smįmynd: Snorri Bergz

Jį, Thor Jensen sigldi meš öšrum žeirra frį Akranesi til Borgarness og sagši aš žar hafi Jśši veriš į ferš. Allir ašrir en žś og žķnir félagar ķ samtökum GYšinga ķ Skotlandi sögšu aš žar hafi Jśšar veriš į ferš, aš vķsu hafšir žś rétt fyrir žér (eša ég treysti žér amk betur), en engin furša žó mašur hefši viljaš tékka mįlin betur. En ég gęti nś dregiš eitt og annaš upp į móti, ef ég hefši įhuga į svona mįlflutningi.

En žetta ķ Frakklandi er stašreynd. Skošašu t.d. skjöl į USHMM um Gyšinga ķ Frakklandi. Žar er žetta tķundaš og sérstaklega tekiš fram aš žessi ašgreining eigi sér staš. Ég į eiga žetta einhvers stašar ķ möppum...

Lestu lķka t.d. skjölin um Dreyfus! Ertu ekki seigur ķ frönskunni?

En a.m.k.; fleiri en eitt orš viršast hafa veriš notuš um Gyšinga ķ hinum żmsu löndum, flest a.m.k. ķ hįšungarskyni eša til nķšs.

Snorri Bergz, 13.7.2008 kl. 14:43

16 Smįmynd: Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson

Ertu aftur bśinn aš tķna tölvunni žinni (eša einhver bśinn aš stela henni) fyrst žś ert ekki lengur meš upplżsingarnar frį mér um Hermitage og Tierney.

Fyrst Thor Jensen, sem svo margir vilja hafa gert aš gyšingi, ruglaši skotum viš gyšinga, sżnir žetta einna best aš hann var ekki gyšingur sjįlfur fyrst hann žekkti ekki muninn į meintum "ęttmennum" sķnum og baptistum.

Jensen hafši lķkast til lesiš Žjóšólf, žar sem "Skotunum" hafši veriš snśiš til Gyšingdóms af Jóni Ólafssyni ritstjóra Žjóšólfs. Eufemķa Indrišadóttir leikkona las žaš einhvern tķma og skįldaši sķšar ķ eyšurnar. Hśn fęddist reyndar įriš 1881 og hefur ekki veriš nema 3-5 įra mešan Skotarnir voru į Ķslandi. Žaš er žvķ kraftaverki nęst aš hśn muni aš žetta hafi veriš gyšingar meš krullu og kollhśfu. Jensen hafši hins vegar ekkert į móti "gyšingunum", enda Skotarnir ķ sömu hugleišingum og hann. Voru žeir ekki saman ķ bisness įšur en Skotarnir fóru į hausinn.

Žeir John Ha(e)rmitage og William Tierny (bróšir konu Harmitage), sem var giftur konu sem upphaflega var Steward og var systir skipstórans Steward sem var meš žeim félögum į Ķslandi, voru ekki gyšingar. Ég talaši viš frś Sacharin sem ręddi viš hr. Kaplan og žau žekktu engar slķkar ęttir. Svo fann ég žetta fólk ķ ęttfręšigrunni mormónanna, og einnig manntal meš Harmitage fjölskyldunni ķ Lieth frį 1881.

Dwelling: 18 Broad Wynd
 Census Place: 
South Leith, Edinburgh, Scotland
 Source: FHL Film 0224020     GRO Ref    Volume 692-2    EnumDist 49    Page 1


                                    Marr  Age  Sex    Birthplace
John HARMITAGE    M      37     M      
England
 Rel: Head
 Occ: Seaman

Alice HARMITAGE    M     37      F        EdinburghSouth Leith, Edinburgh, Scotland
 Rel: Wife

John J. HARMITAGE         8       M        South Leith, Edinburgh, Scotland
 Rel: Son
 Occ: Scholar

Sarah A. HARMITAGE       3       F         South Leith, Edinburgh, Scotland
 Rel: Daur

Henry HARMITAGE           6m    M         South Leith, Edinburgh, Scotland
 Rel: Son

Munurinn, sem žś nefnir į tveimur oršum fyrir gyšinga ķ Frakklandi var vissulega veruleiki ķ einhverjum embęttisfęrslum Vichy stjórnarinnar, en dags daglega var Juif notaš um gyšinga hvort sem žeir voru frį Žżskalandi eša Frakklandi.

Vilhjįlmur Örn Vilhjįlmsson, 13.7.2008 kl. 18:05

17 Smįmynd: Loftur Altice Žorsteinsson

Ég stend į gati meš hvašan frönsku oršin "juif" (gyšingur) og "juive" (gyšingakona) koma. Heldst dettur mér ķ hug aš žetta sé frönsk śtgįfa af YahWeh ?

Hér eru franskar oršabóka-skilgreiningar į oršunum: hebreux, israelite, juif. Ķ fljótu bragši, sé ég samt ekki, aš žęr leysi gįtuna:

http://www2.cnrs.fr/sites/thema/fichier/hebreudefatilf.pdf

http://www2.cnrs.fr/sites/thema/fichier/israelitedefatilf.pdf

http://www2.cnrs.fr/sites/thema/fichier/juifdefatilf.pdf

Loftur Altice Žorsteinsson, 14.7.2008 kl. 10:52

18 Smįmynd: Loftur Altice Žorsteinsson

Mér hefur dottiš ķ hug önnur skżring į oršunum "juif" og "juive". Svo viršist sem oršiš: "juivillon/ juivaillon / juifaillon" sé einnig notaš yfir gyšinga. Spurningin er žį, hvaš merkti upphaflega žessi lengri gerš ?

Mér kemur ķ hug, aš upphaflegt form kunni aš vera samsetta oršiš "jui-villon", sem lķklega merkir "gyšinga-žorpari". Villon/villan er sagt komiš af Latneska "villanus" sem merkti "vinnumašur į bóndabżli".

Samkvęmt žessari hugmynd, eru oršin "juif" og "juive" styttingar af "juivillon/ juivaillon / juifaillon".

Hér eru dęmi um orša-notkun: http://www.cnrtl.fr/lexicographie/juifs

Loftur Altice Žorsteinsson, 14.7.2008 kl. 11:59

19 identicon

Loftur fer meš óhefšbundnar oršsifjar:

1) Ķmyndašar frumindóevrópskar rętur oršanna góšur og guš eru ekki sams konar. Ein er meš sérhljóš og ófrįblįsiš önghljóš žar sem hin er meš hljómanda og frįblįsiš lokhljóš.

2) Žaš er heldur mikill ótrśleikabragur yfir tengslum Egypta og Gefiša. Gefišar, sem germanskur žjóšflokkur, hefši žį žurft aš fara ašra leiš ķ sérhljóšažróun en hinir žjóšflokkarnir. Skjalfest nöfn Gefiša męla gegn žvķ. Žį hefšu einnig žurft aš vera skyldleikatengsl milli indóevrópskra og afróasķskra mįl (frum-nostraķska?), eša oršiš žyrfti aš vera tökuorš ķ öšru hvoru frummįlinu. Vitnisburšur um oršiš beggja megin er hins vegar afarforn.

Annars grunar mig aš einnig hafi misskilist merking ptah, en ég žekki ekki nógu vel til žessa mįls.

Sófisti (IP-tala skrįš) 14.7.2008 kl. 13:48

20 Smįmynd: Jón Valur Jensson

Góš grein, dr. Vilhjįlmur, og ég er sammįla žér um uppruna oršsins. Tek ofan fyrir Brandi okkar (enn einu sinni), įbóta og biskupi, hafi hann fundiš žaš upp. Svo bendi ég ķo framhjįhlaupi į, aš illa er hśn grunduš greinin hans próf. dr. Vilhjįlms fręnda mķns Žorsteinssonar um afkomendur Karlamagnśsar, žvķ aš hann gerir žar rįš fyrir miklu meiri tķmgun afkomenda Karls mikla fyrstu aldirnar en tilefni er til og žurfti žar ekki aš vera meš einhverjar getsakir og alhęfingar śt frį einum saman tölfręšilegum lķkum, žvķ aš fyrir löngu hefur veriš tekiš saman nišjatal keisarans (Nachkommen Karls des Großen), sem ég į eintak af, og žar er vitaš um tķmgunina aš mjög miklu leyti, en barnadauši og ótķmabęr įföll dundu oft yfir ęttfólk hans og fjöldi manns féll fyrir sverši og fyrir moršingja hendi meš eitri, hnķfi og į fleiri vegu og slķkt gjarnan skrįš ķ annįla og getiš į bók žessari meš dagsetningum eša įrtölum; ég bar reiknilķkan nafna žķns saman viš bókina, og žar kom ķ ljós, aš hann ofreiknaši stórum fjölgunina ķ kynslóšunum fyrstu aldirnar, og žaš kemur žį śt ķ enn hrikalegri skekkju ķ lokanišurstöšunum. Jafnįgętur og hann er į sķnu eigin fręšasviši (ešlisfręši og vķsindasögu), hefši hann betur lįtiš mig um ęttfręšina į žessum Vķsindavef sķnum.

Jón Valur Jensson, 15.7.2008 kl. 10:38

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Höfundur

Vilhjálmur Örn Vilhjálmsson
Vilhjálmur Örn Vilhjálmsson

vilhjalmur@mailme.dk

Bękur

Kynning į nokkrum fęrslum, greinum og bókum PostDocs


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband